Uvjeti rada u Njemačkoj

Uvjeti rada koji se primjenjuju u Njemačkoj uglavnom su oblikovani zakonima, kolektivnim ugovorima, sporazumima s radničkim vijećem o zapošljavanju ili ugovorima o radu. Zakon o radu definira najvažnije odredbe o radnom odnosu i utvrđuje prava i obveze posloprimca i poslodavaca.

U njemačkom Zakonu o radu ne radi se razlika između domaćih i stranih radnika. Ako vas u vezi s odredbama radnog prava drugačije tretiraju nego domaće radnike, to nije u skladu sa zakonom i možete zahtijevati svoje pravo na jednako postupanje. Pritom se možete pozvati na:

  • obvezu država članica prema pravu Unije za jednako postupanje prema radnicima iz EU-a kao i prema domaćim radnicima i
  • opće načelo o jednakom postupanju u području radnih odnosa.

To se primjenjuje i u slučajevima kada radite kao privremeni radnik-najamnik („Leiharbeitnehmer”) preko nacionalne agencije za privremeno zapošljavanje.

Sadržaj

1. Probni rad i probni rok

Ponekad su poslodavci spremni ponuditi vam ugovor o radu tek ako prethodno odradite nekoliko dana probni rad bez plaće. To znači: na probnom ste radu prije nego što se donese odluka hoćete li dobiti ugovor o radu. Probni rad najčešće se provodi samo jedan dan, ali ponekad i dva do pet dana. Na taj način kandidat i poslodavac dobivaju priliku da se bolje upoznaju. Poslodavac može pritom ispitati kakav je radni moral kandidata, kako obavlja svoje zadaće i sl. S druge strane, kandidat stječe uvid u radno okruženje i radnu atmosferu.

Napomena: Ako ste prijavljeni u Agenciji za rad ili u Centru za zapošljavanje, probni rad morate tu unaprijed prijaviti i za njega od tamošnjeg nadležnog službenika ishoditi dopuštenje!

Budući da za probni rad ne primate nikakvu naknadu, trebali biste prethodno razmotriti je li ponuda za posao ozbiljna. 

Probni rad ne smije se pomiješati s probnim rokom. Za razliku od probnog rada, tijekom probnog roka ste zaposleni i dobivate plaću za svoj rad.

Probni rok ima dva oblika:

  • Dobivate ugovor o radu na neodređeno vrijeme s ugovorenim probnim rokom. Ako se radni odnos neće nastaviti nakon završetka probnog roka, on se mora otkazati tijekom trajanja probnog roka.
  • Dobivate ugovor o radu na određeno vrijeme koji vrijedi samo dok traje probni rok. U tom slučaju nakon isteka probnog roka automatski završava radni odnos. Ako poslodavac želi s vama nastaviti radni odnos, mora se sklopiti novi ugovor o radu.

Već u ovoj fazi poslodavac može steći dojam posjedujete li stručne vještine za ispunjavanje zadaća. S druge strane, vi možete saznati želite li raditi u tom poduzeću ili ne.

Tijekom trajanja strukovne izobrazbe probni je rok zakonski ograničen na trajanje od najmanje mjesec dana i najviše tri mjeseca. Za razliku od toga, trajanje probnog roka u slučaju radnog odnosa zakonski nije utvrđeno te ovisi o težini posla koji obavljate, ali ne bi trebao trajati dulje od devet mjeseci.

Napomena: Probni rok ne produljuje se za vrijeme dok ste bolesni i ne možete raditi. Međutim, ako bolest potraje dulje vrijeme, to može ugroziti nastavak radnog odnosa.

Otkazni rok u probnom roku je kraći nego kod stalnog radnog odnosa. I vi također imate pravo koristiti skraćene otkazne rokove ako ne želite nastaviti raditi za dotičnog poslodavca.

U probnom roku također imate pravo na korištenje godišnjeg odmora.

Napomena: Za vrijeme trajanja probnog roka poslodavac vam može dati otkaz bez navođenja razloga budući da se zakonska zaštita od otkaza ne primjenjuje na probni rok. Otkaz se može dobiti i za vrijeme bolovanja kada zbog bolesti niste na radnom mjestu.

2. Ugovor o radu

Poslodavac ima obvezu dati vam pisani ugovor o radu najkasnije mjesec dana od početka radnog odnosa. Ugovor o radu potpisujete vi i poslodavac.

Čak i ako je ugovor o radu usmeno zaključen, poslodavac vam je dužan najkasnije mjesec dana od početka radnog odnosa uručiti najvažnije ugovorne uvjete u pisanom obliku. Pisani dokument s ugovornim uvjetima mora biti potpisan od strane poslodavca.

Ugovor o radu ili pisani dokument s ugovornim uvjetima mora sadržavati sljedeće podatke:

  • naziv i adresu poslodavca i radnika
  • početak i trajanje zaposlenja
  • vrstu posla koji se obavlja i opis vaših zaduženja
  • mjesto rada
  • iznos naknade za rad (najčešće bruto plaća)
  • sastavne dijelove naknade za rad (osnovna plaća plus eventualna povećanja i dodaci)
  • radno vrijeme
  • godišnji odmor
  • rokove za otkaz ugovora o radu
  • uputu na važeće kolektivne ugovore ili sporazume s radničkim vijećem o uvjetima zapošljavanja.

Podaci o naknadi za rad (plaći), radnom vremenu, godišnjem odmoru i otkaznim rokovima mogu se zamijeniti uputom na važeći kolektivni ugovor ili sporazum s radničkim vijećem o uvjetima zapošljavanja.

Napomena: Neki poslodavci iz Njemačke vrbuju radnu snagu iz drugih zemalja EU-a tako što nude smještaj ili besplatni tečaj njemačkog jezika. Ugovori o radu i ugovori o osposobljavanju često sadržavaju klauzulu o povratu sredstava kojom se obvezujete određeno vrijeme raditi za dotičnog poslodavca. U slučaju da želite prijevremeno otkazati radni odnos ili promijeniti poslodavca morat ćete vratiti trošak dodatnih usluga koje vam je osigurao poslodavac, na primjer troškove jezičnog tečaja ili najma stana. Ako vaš ugovor o radu sadrži klauzulu o povratu sredstava, zatražite individualno savjetovanje u nekom od savjetovališta. U mnogim slučajevima takvi ugovori nemaju pravnog učinka. Kod ugovora o radu s klauzulom o povratu sredstava često se radi o radnim mjestima s lošim i nepoštenim uvjetima rada. Možda se isplati potražiti bolje radno mjesto.

3. Naknada za rad

U Njemačkoj je zakonski regulirana minimalna plaća. Poslodavac mora u svakom slučaju isplatiti važeću minimalnu plaću. To vrijedi bez obzira radite li za njemačkog ili nekog inozemnog poslodavca. U Njemačkoj država putem carinske uprave kontrolira isplaćuje li poslodavac minimalnu plaću. Za slučaj da poslodavac ne plaća minimalnu plaću, dužan ju je naknadno isplatiti. Osim toga, može biti kažnjen novčanom kaznom.

Minimalna plaća iznosi 9,50 eura bruto od 01.01.2021. I 9,60 eura po satu stvarno odrađenog od 01.07.2021. Sestrinski radnici primaju veću minimalnu plaću: Od 1. jula 2020. nekvalificirani pomoćnici plaćaju 11,20 eura na istoku i 11,60 eura na zapadu. Minimalna plaća trebala bi se povećati u četiri koraka na ujednačenih 12,55 eura po satu do 1. septembra 2021. godine. Jedinstvena minimalna plaća od 15,00 eura po satu uvest će se za kvalificirano sestrinsko osoblje 1. jula 2021. godine.

Napomena: Ove minimalne plaće ne primjenjuju se u privatnim domaćinstvima. Tamo vrijedi zakonom propisana minimalna plaća od 9,50 eura po satu. Ona vrijedi također i za npr. osobe angažirane kao pomoć na poslovima čišćenja ili u kuhinji.

Poslodavac je dužan isplaćivati minimalnu plaću čak i u slučaju kada nije zadovoljan s vašim radom.

U većini je slučajeva iznos plaće prema kolektivnim ugovorima znatno veći od zakonske minimalne plaće. Stoga je u pravilu za vas povoljno ako se na vaš radni odnos primjenjuju odredbe odgovarajućeg kolektivnog ugovora.

Napomena: Ako vam poslodavac ne isplati ugovorenu plaću, na raspolaganju su vam razne mogućnosti djelovanja. Pritom svakako morate voditi računa o „prekluzivnom roku” (rok nakon kojeg vaš zahtjev zastarijeva) u svom ugovoru o radu. Prekluzivni rokovi mogu se definirati također i u kolektivnom ugovoru koji se primjenjuje na vas ili pak u sporazumu između poslodavca i radničkog vijeća.

Detaljne informacije o važećoj minimalnoj plaći u Njemačkoj možete pronaći u brošuri Saveznog ministarstva za rad i socijalna pitanja (BMAS) „Detaljna pojašnjenja Zakona o minimalnoj plaći”.

Čak i ako primate minimalnu plaću, provjerite da se s obzirom na visinu plaće možda ipak ne krši zabrana isplate plaće suprotno prihvaćenoj praksi (neetična plaća).

U prosjeku žene i dalje zarađuju nešto manje od muškaraca. Pozivajući se na Zakon o transparentnosti plaćanja („Entgelttransparenzgesetz”), od 6. januara 2018. imate pravo na informaciju od svog poslodavca o prosječnoj naknadi za rad vaših kolega koji rade sličan posao kao vi. Ovo se pravo odnosi samo na poduzeća i službe s više od 200 zaposlenih kod istog poslodavca.

4. Otkaz i zaštita od otkaza

U Njemačkoj postoje dvije vrste otkaza. To su „redovni” i „izvanredni” otkaz. Kod izvanrednog otkaza ne postoji otkazni rok. To znači da radni odnos završava izricanjem otkaza. Otkaz ugovora o radu bez otkaznog roka (tzv. trenutni otkaz) uglavnom je rijedak slučaj budući da za valjanost otkaza moraju biti ispunjeni određeni preduvjeti.

Poslodavac u pravilu mora poštovati rok od četiri sedmice nakon davanja otkaza 15. ili zadnjeg dana u mjesecu (redovni otkaz). Što je dulji radni odnos, tim je dulji i otkazni rok. Na primjer, ako ste za određeno gospodarsko društvo radili 15 godina, tada otkazni rok iznosi šest mjeseci od završetka kalendarskog mjeseca u kojem je izrečen otkaz.

Ako

  • vaš radni odnos u trenutku otkaza traje dulje od šest mjeseci i
  • zaposleni ste u poslovnom društvu koje zapošljava više od 10 radnika,

imate pravo na posebnu zaštitu od otkaza u skladu sa Zakonom o zaštiti od otkaza („Kündigungsschutzgesetz, KSchG”).

Zakon o zaštiti od otkaza kaže da otkaz od strane poslodavca mora biti socijalno opravdan. Poslodavac je dužan navesti posebne razloge koji služe kao argument protiv nastavka radnog odnosa s radnikom u njegovom poduzeću. Takvi razlozi mogu biti uvjetovani samom osobom ili ponašanjem radnika, ali također mogu biti opravdani i izvanrednim poslovnim okolnostima.

Ako se Zakon o zaštiti od otkaza ne primjenjuje jer je radni odnos prekratak ili je dotično poduzeće premalo, poslodavac ima pravo dati otkaz bez navođenja razloga.
Međutim, to ne vrijedi ako spadate u grupu osoba koja podliježe posebnoj zaštiti.

Napomena: Otkaz ima pravnu valjanost samo ako je u pisanom obliku. Usmeni otkaz, otkaz uručen putem e-maila, telefaksa ili SMS-a nije pravno valjan. Otkaz je moguće dobiti i tijekom trajanja bolovanja.

Ako u vašem društvu postoji radničko vijeće, poslodavac je dužan saslušati predstavnika radničkog vijeća u vezi s vašim otkazom. Otkaz proveden bez saslušanja predstavnika radničkog vijeća je nevažeći.

Savjet: U ovom je kontekstu važno da se u slučaju otkaza odmah posavjetujete s predstavnikom radničkog vijeća. Predstavnik radničkog vijeća može u roku od sedmicu dana pobijati otkaz, ako za to postoje određeni razlozi.

Napomena: Ako želite pokrenuti sudski postupak zbog otkaza, morate u roku od 3 sedmice od primitka pisanog otkaza podići „tužbu za osporavanje otkaza“. Ako se tužba ne podnese u roku, otkaz će biti važeći. Navedenog se roka treba pridržavati i ako vaš radni odnos ne podliježe Zakonu o zaštiti od otkaza.

Dodatne informacije možete pogledati i u brošuri Saveznog ministarstva za rad i socijalna pitanja (BMAS) pod naslovom Zaštita od otkaza. Ako ste dobili otkaz, zatražite što prije savjet odvjetnika ili se informirajte u nekom od savjetovališta.

5. Radno vrijeme

U Njemačkoj je radno vrijeme zakonski uređeno. Radno vrijeme je ono vremensko razdoblje u kojem radnik ili vježbenik mora biti na raspolaganju za rad svom poslodavcu. Vrijeme za koje radnik stoji na raspolaganju za obavljanje posla naziva se pripravnost za rad. Također se i „vrijeme čekanja” uračunava u radno vrijeme.
Iznimka: Pripravnost za rad kod vozača kamiona ne računa se u radno vrijeme.

Vaše radno vrijeme smije iznositi maksimalno 8 sati dnevno. Radno se vrijeme smije produljiti na najviše deset sati, pod uvjetom da prosjek radnog vremena u razdoblju od šest mjeseci ne iznosi više od osam sati dnevno.

Također se primjenjuje zabrana rada nedjeljom i praznicima.

Međutim, za određene sektore i djelatnosti postoje zakonske ili na temelju kolektivnog ugovora utvrđene iznimke od ove odredbe o radnom vremenu. Zakonske su iznimke regulirane Zakonom o radnom vremenu („Arbeitszeitgesetz, ArbZG”).

Napomena: Ako živite u zajedničkom kućanstvu s osobama koje na vlastitu odgovornost odgajate, skrbite za njih ili vodite brigu o njima, tada se ne primjenjuju zakonske odredbe o radnom vremenu. To, međutim, ne znači da svom poslodavcu morate biti na raspolaganju 24 sata dnevno. Ako imate osjećaj da vas poslodavac iskorištava ili loše postupa s vama, zatražite pomoć savjetovališta u svojoj blizini.

radno vrijeme ne ulazi dnevni odmor kao ni vrijeme provedeno na putu do posla i s posla. Za rudare koji rade ispod zemlje, dnevni odmor se računa u radno vrijeme.

Savjet: Vodite svaki dan evidenciju o svojim radnim satima i pauzama. Dajte bilješke svom šefu/predradniku da ih potpiše. Ako to nije moguće, zamolite na primjer svog radnog kolegu za potpis. To je važno u slučaju eventualnog spora budući da morate dokazati svoje radno vrijeme. U tu svrhu možete koristiti npr. kalendar evidencije radnog vremena koji možete preuzeti s Interneta i ispisati.

6. Godišnji odmor

Radnici imaju pravo na plaćeni dopust od najmanje 24 radna dana u kalendarskoj godini. To su četiri sedmice odmora godišnje budući da se subote također računaju kao radni dani. Pravo na godišnji odmor ostvaruje se tek nakon šest mjeseci rada od zasnivanja radnog odnosa. U slučaju da radni odnos traje kraće od šest mjeseci, imate pravo na proporcionalni udio godišnjeg odmora (dva radna dana mjesečno).

Godišnji odmor utvrđen je ugovorom o radu. Za radne odnose na koje se primjenjuje kolektivni ugovor trajanje godišnjeg odmora u pravilu je dulje. Za mlade se u vezi s godišnjim odmorom primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti mladih ljudi na radu („Jugendarbeitsschutzgesetz, JArbSchG”). Ovisno o starosnoj dobi, ovaj zakon propisuje do 30 radnih dana godišnjeg odmora.

Svom poslodavcu svakako biste trebali predati pisani zahtjev za godišnji odmor. Vrijeme godišnjeg odmora najčešće možete slobodno odabrati. Međutim, postoje slučajevi kada vam poslodavac može ograničiti ili uskratiti zahtjev za godišnjim odmorom zbog poslovnih razloga. Primjerice, ako u tom trenutku nema dovoljno radnika na poslu kako bi se održalo poslovanje. Ili ako se odjednom mora odraditi veći broj radnih naloga (narudžbi), ako je potrebno provesti završne i inventurne radove na kraju godine i sl.

Prijenos godišnjeg odmora na sljedeću kalendarsku godinu moguć je samo ako vam je bilo onemogućeno korištenje godišnjeg odmora ili ako niste mogli uzeti godišnji odmor zbog važnih osobnih razloga. U tom se slučaju godišnji odmor mora odobriti i iskoristiti u prva tri mjeseca sljedeće kalendarske godine. Iznimka postoji ako godišnji odmor niste mogli koristiti zbog dugotrajne bolesti.

Dani bolovanja za koje je tijekom godišnjeg odmora predočen dokaz u vidu liječničke potvrde neće se uračunati u dane godišnjeg odmora.

Napomena: Ako dođe do prestanka radnog odnosa, a da niste u cijelosti iskoristili svoj godišnji odmor, poslodavac vam je dužan isplatiti preostale dane godišnjeg odmora. Ako vam poslodavac odbije isplatiti preostali godišnji odmor, morat ćete u kratkom roku sudskim putem zatražiti isplatu (primjenjuje se prekluzivni rok kao i kod potraživanja za plaću).

7. Zaštita na radu

Zakon o zaštiti na radu obvezuje poslodavca da procjenom uvjeta rada utvrdi koje su mjere potrebne za zaštitu na radu (procjena mogućih rizika). Procjena mogućih rizika provodi se ovisno o vrsti djelatnosti, a obuhvaća sva fizička i psihička opterećenja koja mogu biti povezana s poslom. Na toj osnovi poslodavac zatim donosi potrebne mjere zaštite na radu. Poslodavci su odgovorni za uključivanje zaštite na radu u poslovne procese te da imenovane osobe paze na pridržavanje mjera zaštite na radu u svim područjima poslovanja.

Kao zaposlenik možete zahtijevati od svog poslodavca da vas informira o opasnostima po zdravlje na vašem radnom mjestu. Mora vam biti dana mogućnost prepoznavanja opasnosti po zdravlje da biste mogli odgovarajuće reagirati.

8. Naknada plaće u razdoblju kada ne radite

Ako radite u nekom poduzeću dulje od četiri sedmice i razbolite se, imate pravo od svog poslodavca tražiti isplatu redovne plaće tijekom razdoblja bolovanja od 6 sedmica. To vrijedi i ako zbog sportske ozljede niste sposobni za rad. Međutim, ako ste svjesno ugrozili svoje zdravlje, primjerice vožnjom u pijanom stanju, sudjelovanjem u tučnjavi ili pušenjem nakon srčanog infarkta, poslodavac vam može uskratiti daljnju isplatu plaće. Poslodavac može uskratiti daljnju isplatu plaće i u slučajevima kada niste sposobni za rad zbog estetske operacije ili uklanjanja tetovaže.

Napomena: Ako ste bolesni, o tome morate što prije obavijestiti svog poslodavca. Liječničku potvrdu dužni ste priložiti najkasnije 4. kalendarskog dana od nastupanja bolesti.
Primjer: Ako ste se razboljeli u petak, liječničku potvrdu morate predati poslodavcu u ponedjeljak. Ali poslodavac može zahtijevati da mu dostavite liječničku potvrdu o bolovanju već 1. dana bolesti. Svakako vodite računa o ovim vremenskim rokovima budući da njihovo nepridržavanje može dovesti do otkaza.

Pravo na posebni dopust tijekom kojeg imate pravo na isplatu redovne plaće ostvarujete, između ostalog, kada ne radite zbog

  • smrtnog slučaja u obitelji (2 radna dana) ili rođenja djeteta (1 radni dan),
  • teže bolesti člana uže obitelji (do 10 radnih dana),
  • sklapanja braka (1 radni dan).

Dodatne informacije pronaći ćete u brošuri Saveznog ministarstva za rad i socijalna pitanja (BMAS) „Redovna naknada plaće”.

Ako vam trebaju dodatne informacije iz radnog prava, pročitajte brošuru „Radno pravo – informacije za radnike i poslodavce”

IZVOR:

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on whatsapp
WhatsApp

Share this post

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on whatsapp
WhatsApp

Ostale novosti